Djeluje li Vaše cjepivo?

Svake godine, posljednji tjedan u travnju, obilježava se Svjetski tjedan cijepljenja. Cijepljenje ili imunizacija je medicinski postupak kojim se primjenom cjepiva u organizmu potiče stvaranje antitijela na određene uzročnike zaraznih bolesti.

Cjepiva su imunobiološki preparati koji sadrže oslabljene, umrtvljene uzročnike bolesti ili njihove dijelove, a cilj im je poticanje imunosti na uzročnike određenih zaraznih bolesti. Bakterijska cjepiva sadrže umrtvljene ili oslabljene bakterije koje aktiviraju imunološki sustav. Tijelo stvara antitijela protiv bakterija što sprječava kasniju bakterijsku infekciju. Cjepiva protiv virusa koriste oslabljeni oblik virusa ili se izrađuju od njegovih proteina ili drugih manjih dijelova. Primjerice, cjepivo protiv gripe sadrži proteine s površine virusa gripe koji potiču imunološki sustav na stvaranje antitijela. U slučaju kontakta s pravim virusom, unaprijed stvorena antitijela onemogućit će daljnju aktivnost virusa i spriječiti razvoj bolesti i širenje infekcije na druge osobe.

Cjepiva mogu biti monovalentna, odnosno djelovati protiv jedne zarazne bolesti te polivalentna koja djeluju protiv više zaraznih bolesti. Čak i ako zaštita od cjepiva počne popuštati, cjepivo je u velikoj mjeri eliminiralo prijenos mikroorganizama od kojih se tijelo štiti, čineći „probojne“ infekcije rijetkima. Ukoliko dođe do toga da su virusi ili bakterije još uvijek prisutni, cijepljene osobe dobit će prirodno jačanje imuniteta, a u slučaju probojne infekcije česti su mnogo manje ozbiljni simptomi bolesti.

Imunizacijom se svake godine spase milijuni ljudi te je prepoznata kao najuspješnija intervencija na području zdravstva. Zahvaljujući programu obveznog cijepljenja veliki broj zaraznih bolesti koje su u prošlosti bile uzrokom smrtnosti su iskorijenjene. Uzročnici tih bolesti još uvijek mogu doći u populaciju, ali dok ima dovoljno imunih osoba, neće se proširiti prema nezaštićenim pojedincima.

Procijepljenost označava broj osoba koje su primile cjepivo u odnosu na broj osoba koje su trebale primiti cjepivo. Visoka razina procijepljenosti vrlo je bitna - što je bolest zaraznija, to veći broj stanovništva mora biti imun kako bi se spriječila cirkulacija uzročnika bolesti. Neka cjepiva traju nekoliko tjedana dok su druga doživotna, a razlog tome leži u imunološkoj memoriji ljudskog organizma.

Razlozi za dodatno cijepljenje: 

• cjepiva naknadno dodana na popis obvezne imunizacije
• ukoliko ste rođeni ili odrasli u drugoj državi te niste primili sva obvezna cjepiva koja se dobivaju u Hrvatskoj
• ako imate pogoršano zdravstveno stanje zbog čega ste izloženi većem riziku od određenih bolesti te su zbog toga potrebne dodatne doze cjepiva.

Ukoliko sumnjate u djelotvornost svog cjepiva ili niste sigurni jeste li primili određeno cjepivo, svoju povijest imunizacije možete provjeriti u zdravstvenom kartonu kod liječnika opće prakse. Također, postoje i vlastite cjepne knjižice koje dobivaju građani odnosno roditelji cijepljene djece koje ne zadržavaju liječnici, a iz nje se može otkriti povijest cijepljenja. Ukoliko niste sigurni jeste li cijepljeni ili ne, a to ne možete doznati od svojeg liječnika niti imate knjižicu cijepljenja, svoj imunološki status možete provjeriti preko serološkog testiranja. Ovim testiranjem mogu se detektirati specifična IgG antitijela koja mogu značiti da je osoba preboljela infekciju uzrokovanu virusom ili da je uspješno cijepljena. Također, za određene bolesti je moguće i primiti dodatno cjepivo, primjerice za ospice, čak i ako ste prije bili cijepljeni ali niste razvili dovoljnu zaštitu.