HIV - simptomi i prevencija
HIV je virus koji uzrokuje bolest AIDS. Dijeli se na dva tipa: HIV-1, odgovoran za pandemiju te HIV-2 koji je ograničen na područje zapadne Afrike.
Samu riječ HIV određuje i njegova karakteristika imunodeficijencije. HIV je virus koji uzrokuje slabost i nesposobnost imunološkog sustava organizma koji se bori protiv različitih bolesti. Organizam se zbog oslabljenog imunološkog sustava ne može obraniti od infekcija uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama te zloćudnim bolestima pa to dugoročno nerijetko završava fatalno.
Virus je koji pripada obitelji retrovirusa te mu je glavno obilježje da se ne može samostalno razmnožavati, tj. za razmnožavanje iskorištava materijal i energiju stanice koju napada. HIV infekcija je zarazna bolest koja počinje ulaskom virusa u krvotok koji napada T-limfocite, specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, koji sadrže CD4 receptore u kojima se virus HIV-a razmnožava, uništava ih te tako dovodi do slabljenja imuniteta, posljedično infekcija i određenih zloćudnih bolesti.
Omjer zaraženih muškaraca i žena od virusa HIV je 5:1 te je najveći broj infekcija registriran u dobnoj skupini od 25 do 39 godina. Najčešći put prijenosa HIV infekcije u Hrvatskoj je spolnim odnosom bez zaštite te se na takav način zarazilo čak 90% ukupnog broja oboljelih. Jedini način da se zaraženost otkrije jest testiranje. Naime, veliki broj zaraženih godinama nemaju nikakve simptome.
HIV se prenosi na više načina:
- spolnim putem,
- krvlju,
- preko zaražene majke na dijete,
- putem pribora intravenskih ovisnika.
Akutna HIV infekcija javlja se u 30-50% slučajeva nakon 3. do 6. tjedana od trenutka infekcije. Tada se javljaju simptomi koji podsjećaju na gripu ili infektivnu mononukleozu, no često se mogu ignorirati te se ne povezati s HIV virusom. Bolest obično traje od 7-21 dana.
Najčešći simptomi su:
- oteklina limfnih čvorova, posebice na vratu i pazuhu,
- jaki, neobjašnjiv umor,
- gubitak tjelesne težine,
- dugotrajni proljev,
- gljivične infekcije usta,
- kratkoća daha i suhi kašalj koji dugo traje,
- vrućica i znojenje,
- ružičaste ili purpurne mrlje, tvrde i nalik na modrice, koje se pojavljuju na koži, ustima i vjeđi .
No, treba zapamtiti kako se ovi simptomi mogu pojaviti u mnogim drugim bolestima te nisu potvrda bolesti HIV. U Hrvatskoj je od 1985. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om do kraja 2017. zabilježeno oko 1540 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je oko 500 razvilo AIDS, te ih je oko 262 umrlo od posljedica AIDS-a. Smatra se da trenutno u svijetu ima preko 34 milijuna osoba inficiranih HIV-om, a preko 97% se nalazi u manje razvijenim zemljama.
Liječenje bolesti provodi se antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna i besplatna za pacijente, čime se poboljšava kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprječavanju širenja infekcije. Zbog pomoći antivirusne terapije, ali i boljem poznavanju bolesti, vidljiv je lagani pad u trendu obolijevanja od AIDS-a te broju smrti.
Radi vlastite i tuđe zdravstvene sigurnosti, sve osobe koje prakticiraju ili su prakticirale rizična ponašanja obvezno bi se trebale testirati na HIV. Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, koje je uspješnije što se ranije započne, tako i za sprječavanje širenja infekcije.
