Koja je veza moderne laboratorijske dijagnostike i znanosti o prehrani?
Laboratorijske pretrage krvi uobičajene su u svakodnevnoj kliničkoj praksi, ali i praksi liječnika obiteljske medicine i drugih specijalizacija medicine.
Koriste ih i drugi stručnjaci kao što je interdisciplinarni tim stručnjaka u profesionalnim sportskim klubovima, koji se sastoji uz liječnika i od fizioterapeuta, kineziologa i nutricionista, pri skrbi oko oporavka i izvedbe sportaša,
Određivanje koncentracije te usporedba biokemijskih i drugih pokazatelja može pomoći liječnicima u dijagnosticiranju, ali i ukazivati na tijek pogoršanja ili poboljšanja bolesti te procijeniti uspješnost intervencije. Jedna od tih važnih intervencija je i prehrana.
Naime, baš kao što svake sekunde udišemo zrak kako bismo naše stanice opskrbili kisikom, tako i prehranom direktno unosimo hranjive tvari (nutrijente) koje su nužne za životne funkcije i time dopunjujemo naš bazen tim biokemijski aktivnim tvarima.
Prehrana je doduše, dio automatiziranih radnji koje provodimo u našim dnevnim aktivnostima, a istovremeno je i dio naših uvjerenja, stavova i informacija koje smo zaprimili u djetinjstvu, našim odrastanjem i osobnim sazrijevanjem te je stoga u svakodnevici, nažalost, shvaćamo olako.
Temeljito tumačenje i procjena laboratorijskih parametara u suradnji s liječnikom, povezivanje biokemijskih i drugih markera krvi sa simptomima, vrlo je vrijedan alat koji koristimo i u dijetoterapiji, odnosno prehrambenoj terapiji koju provodi nutricionist, a kako bi nam pružila ključne informacije koje se odnose na:
- nedostatke (osnovni primjeri su niske razine hemoglobina, željeza, vitamina D, B12, folata, itd. )
- suvišak i povišene vrijednosti markera koji su jednako tako mogući.
Na primjer, utvrđivanje specifične vrste anemije može objasniti stalni umor ili opadanje imuniteta. Povišene pak vrijednosti mogu ukazivati na prekomjerni unos prehranom, ili češće - dodacima prehrani, ili urođena stanja poput hemokromatoze.
Kada provesti laboratorijsku analizu krvi sa stručnog pogleda nutricionista?
Laboratorijsko testiranje obično se preporučuje na početku terapijskog postupka prehranom, jer ono od određuje početno fiziološko i biokemijsko stanje. Utvrđivanje početne osnovne vrijednosti laboratorijskim pretragama posebno je važno jer tada možemo pratiti trendove i kako bi liječnik mogao identificirati subkliničke raspone koji bi inače mogli ostati nezamijećeni.
Također, vrlo su važne laboratorijske pretrage kada je u pitanju osmišljavanje optimalnog akcijskog plana prehrane s preporukama za postizanje očekivanih rezultata, kao i praćenje kako na njega osoba reagira,
Povezanost prehrane i laboratorijske dijagnostike
Znanstvene činjenice potvrđuju kako prehrana neminovno direktno i indirektno na mnogobrojne načine utječe na zdravlje i funkciju organa, tkiva, stanica i cjelokupnog zdravlja.
Evo nekoliko primjera:
Koja su stanja i dijagnoze kod koje konkretno intervencije prehranom imaju smisla i daju najviše rezultata?
Dijetetika i dijetoterapija su grane znanosti o prehrani koje se bave učincima prehrane na zdravstvena stanja i na bolesti. Prema počelima tih znanstvenih grana, a temeljeno na opservacijskim i intervencijskim studijama, dijetoterapijske intervencije imaju potencijal promjene kliničkih vrijednosti kod sljedećih zdravstvenih stanja i bolesti:
- povišenih vrijednosti glukoze u krvi (diabetes, prediabetes),
- povišenih vrijednosti inzulina (u sklopu prediabetesa ili inzulinske rezistencije i diabetesa tipa 2),
- masne jetre,
- povišenih vrijednosti triglicerida,
- povišenih vrijednosti kolesterola (s izuzetkom obiteljske hiperkolesterolemije),
- povišenih vrijednosti urata.
Osim biokemijskih parametara i hormonalno-metaboličkih čimbenika, neke pretrage poput seroloških imaju direktnu poveznicu s dijetoterapijom. Riječ je, o primjerice serološkim pretragama kod ustanovljene celijakije (glutenske enteropatije) gdje je prehrana jedina i doživotna terapija ove podmukle “kameleonske” autoimmune bolesti.
Laboratorijskim pretragama ustanovljene intolerancije na hranu i sastavnice hrane poput: intolerancije na histamin, intolerancije na laktozu neizostavno podrazumijevaju i promjenu te adaptaciju prehrane sve do postizanja ciljeva.
Razna dijagnoze i stanja zdravlja žene, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS, engl.), endometrioze, neplodnosti/subfertiliteta može biti u poveznici s neuravnoteženom prehranom kao i deficitima nutrijenata, ne nužno i preuhranjenosti.
Biokemija prehrane je proizvela mnogo važnih dokaza o ulozi prehrane pri razvoju raka. Znanstvene su studije pokazale da prehrana utječe na genetske čimbenike, na nestabilnost DNA i promjene gena, pri čemu postoje dokazi o poveznici s tzv, nenormalnom metilacijom DNA.
Osim prevencije i očuvanja zdravlja, intervencije prehranom mogu utjecati na poboljšanje i uravnoteženje mnogih, već povišenih ili sniženih parametara vidljivih u laboratorijskim pretragama.
Učinak prehrane na zdravlje srca, direktno ili indirektno na ishode zdravlja srca i krvnih žila, od izuzetne je važnosti. Aterosklerotične promjene, prevencija istih, učinak prehrane na povišene vrijednosti lipida (kolesterol, LDL kolesterol, trigliceridi), status elektrolita u prehrani (magnezij, natrij, kalij) i poveznica s hipertenzijom – povišenim krvnim tlakom, neka su od važnih područja na koje djelujemo prehranom i gdje vidimo konkretan i koristan učinak na zdravlje.
Stanja i dijagnoze probavnog sustava: sindrom bakterijskog prerastanja tankog crijeva (SIBO); sindrom iritabilnog kolona (IBS, eng.), upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni colitis), gastritis, masne jetre dijagnoze su koje zahtijevaju prilagođenu prehranu odnosno dijetoterapiju.
Bolesti štitnjače poput Hashimoto tireoiditisa, hipotireoze (usporenog rada štitnjače), hipertireoze (ubrzanog rada štitnjače) povezane su s čitavim nizom stanja i nutritivnih deficita koje zahtijevaju opet - intervenciju i prilagodbu prehrane.
Čuvena uloga vitamina D3 odnosno ovog prohormona na funkcije praktički svake stanice, pri regulaciji imunosnog sustava, ne samo na zdravlje kostiju, izazvala je pravu revoluciju u medicini. Stoga se status vitamina D3 provjerava laboratorijskim pretragama, a po utvrđenom stanju, potom se određuje terapija dodacima prehrani i strategijom prehrane.
Pojava DNA sekvencijske analize mikrobioma, uz vrlo prodorne studije koje ukazuju na važnost mikrobioma pri nebrojenim funkcijama tijela i cjelokupnog zdravlja, istaknula je još snažnije veze između prehrane, zdravlja crijeva i mikrobioma te raznih bolesti. Stoga su intervencije prehranom važni alati u promjeni i optimizaciji nalaza mikrobioma.
U novije se vrijeme značajno proučava učinak sastavnica prehrane na dugovječnost te će biti zanimljivo pratiti razvoj znanstvenih spoznaja i laboratorijskih pretraga u tom smislu.
Do tada valja biti svjestan kako je sinergija zdrave i uravnotežene prehrane, redovnog kretanja i tjelovježbe i higijene sna, jedan od ključnih aktivnosti za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti.
Redovna kontrola i praćenje laboratorijskih pretraga bit će jedan od pokazatelja smanjenja rizika od nastanka bolesti te veće garancije očuvanja i stabilnosti zdravlja.
Članak napisao:
Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ.mag.fitofarmacije i dijetoterapije,
voditelj i osnivač NutriKlinike, centra za dijetoterapiju i sportsku prehranu – službenog nutricionističkog partnera Synlab Poliklinike
E-mail:
Tel.: 091/ 6230-970
