Muško zdravlje: osnovne činjenice o raku prostate

Povodom Movembera, mjeseca u kojem poseban naglasak stavljamo na teme muškog zdravlja, neizbježno je govoriti o najčešćem obliku karcinoma koji pogađa muškarce - raku prostate.

Ova bolest je zdravstveni izazov koji pogađa milijune muškaraca diljem svijeta. S obzirom na njegovu učestalost, od iznimne je važnosti biti informiran o osnovnim činjenicama, poput simptoma, rizičnih skupina, načina dijagnostike, ali i metoda prevencije.

Što je rak prostate?

Rak prostate je zloćudni oblik raka koji se razvija u prostati, maloj žlijezdi na vratu mokraćnog mjehura. Za bolest je karakteristično da stanice raka u prostati najčešće rastu sporo i ostaju ograničene unutar žlijezde dugi niz godina, iako postoje i agresivniji oblici raka prostate koji rastu i šire se brže. U ranoj, lokaliziranoj fazi simptomi često nisu primjetni, što je problematično jer se prolaskom vremena i rastom raka paralelno povećava i mogućnost za širenje raka na druge dijelove tijela, odnosno njegovo metastaziranje.

Razvoj raka prostate često je povezan s promjenama u DNK stanica prostate, što može biti rezultat genetskih faktora i načina života.

Brojke u Hrvatskoj i svijetu

Prema podacima HZJZ-a, u 2020. je u Hrvatskoj bilo više od 2.400 novootkrivenih slučajeva raka prostate. To rak prostate čini najčešćim oblikom raka kod muške populacije u Hrvatskoj.

Za istu godinu procjenjuje se kako je u svijetu bilo dijagnosticirano više od 1.400.000 slučajeva raka prostate. Prema tome, rak prostate je četvrti najčešće dijagnosticirani oblik raka u svijetu.

Koje su rizične skupine za rak prostate?

Rizik za razvojem bolesti raste s godinama. Rizične skupine za rak prostate uključuju muškarce starije od 50 godina, s povećanim rizikom kod onih starijih od 65 godina. Bolest se rijetko javlja kod muškaraca mlađih od 40, a prilično je česta kod muškaraca starijih od 80 godina. Toliko česta da bi, prema nekih studijama, više od 50% muškaraca starijih od 80 moglo imati rak prostate.

Genetika također igra značajnu ulogu jer muškarci s obiteljskom poviješću raka prostate imaju veću vjerojatnost za razvoj bolesti. Osim toga, važni su i faktori poput tjelesne težine, razine fizičke aktivnosti, prehrane i pušenja.

Simptomi raka prostate

Simptomi raka prostate uglavnom se ne manifestiraju dok bolest ne napreduje. Kada se pojave, mogu uključivati:

• Urinarne simptome: poteškoće pri mokrenju, često mokrenje noću i/ili krv u urinu.
• Bol i nelagodu: bol prilikom mokrenja, bol u donjem dijelu leđa ili zdjelici.
• Opće simptome: neobjašnjiv gubitak težine, umor.

Simptomi raka prostate mogu biti slični onima uzrokovanim benignom hiperplazijom prostate, što je nekancerogeno povećanje prostate. Važno je napomenuti da su mnogi od ovih simptoma uobičajeni kod starijih muškaraca i često nisu povezani s rakom. Međutim, ako se pojave, preporučuje se konzultacija s liječnikom kako bi se isključila ili potvrdila dijagnoza raka prostate ili drugih mogućih stanja.

Što je PSA i kako se dijagnosticira rak prostate?

Prostata specifični antigen (PSA) je protein kojeg proizvodi prostata, a njegova povišena razina u krvi može biti indikator raka prostate. “Lažno povišen” PSA se odnosi na situacije kada do povišenih brojeva dolazi zbog drugih bolesti prostate koje nisu povezani s rakom, kao što su benigne hiperplazija ili upala prostate. PSA se analizira iz uzorka krvi, a pretragu je moguće obaviti u svim SYNLAB laboratorijima bez prethodnog naručivanja.

Uz provjeru razine PSA, digitorektalni pregled prostate, koji uključuje njen fizički pregled, ključan je za otkrivanje promjena na žlijezdi i preporučuje se svim muškarcima starijima od 40 godina. Analiza urina i citološki pregled prostatične tekućine još su neke od mogućih pretraga za dijagnozu bolesti.

Liječenje raka prostate ukratko

Liječenje raka prostate ovisi o stadiju i agresivnosti bolesti. Opcije liječenja u fazi kada je rak lokaliziran samo na prostatu mogu uključivati operaciju, zračenje, hormonsku terapiju, krioterapiju, kombinaciju nekih od tih tretmana ili samo aktivan nadzor u pojedinim slučajevima.

S obzirom na to da ovaj tip raka raste sporo, rezultati liječenja su najčešće vrlo uspješni. U slučajevima otkrivenima u ranoj fazi uspješnost liječenja je do 98 %. Ranije otkrivanje raka prostate značajno poboljšava šanse za uspješno liječenje jer je stopa izlječenja u uznapredovalim fazama niska.

Savjeti za prevenciju raka prostate

Iako nisu jamstvo protiv raka prostate, integriranjem ovih navika u svakodnevni život može se smanjiti rizik od razvoja bolesti, ali i unaprijediti opće zdravlje organizma:

• Redoviti pregledi: najbolja mjera prevencije je svakako obavljanje redovitih pregleda za sve muškarce starije od 40 godina. Iako pregled neće prevenirati bolest, ovaj korak može odigrati ključnu ulogu u prevenciji većih zdravstvenih komplikacija.
• Prehrana: preporučuje se konzumacija visokog udjela povrća i voća, posebno rajčice koja sadrži likopen, te zelenog povrća bogatog antioksidansima. Također, posebice je važno i održavati pravilan unos vitamina D. Ograničenje unosa crvenog mesa i zasićenih masnoća može također biti korisno.
• Vježbanje: cilj je najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno. Fizička aktivnost smanjuje upale i poboljšava funkciju imunološkog sustava, što može pomoći u prevenciji raka.
• Težina: održavanje zdrave tjelesne težine tijekom života može biti od pomoći u prevenciji raka i brojnih drugih bolesti.
• Alkohol i pušenje: prestanak pušenja i ograničavanje konzumacije alkohola na maksimalno 2 alkoholna pića dnevno unaprijedit će opće zdravlje, ali i pridonijeti smanjenju rizika za razvoj bolesti poput raka.
• Seksualna aktivnost: dvije znanstvene studije povezale su veći broj ejakulacija sa značajno manjim rizikom za dijagnozu raka prostate. Iako su daljnja istraživanja potrebna, teoretizira se kako se ejakulacijom iz tijela izbacuju supstance koje bi mogle izazvati upalu i dugoročno dovesti do pojave bolesti.

S pravovremenom dijagnostikom i liječenjem, ishodi dijagnoze raka prostate su optimistični, stoga je vrlo važno proaktivno pristupati svom zdravstvenom stanju i redovito obavljati preglede, koji u konačnici mogu spasiti život.

______________________________

Izvori:

https://www.healthline.com/nutrition/gut-microbiome-and-health

https://www.medicalnewstoday.com/articles/do-antibiotics-harm-healthy-gut-bacteria#how-many-courses

https://breyer.hr/hr/clanci/crijevna-disbioza-sve-sto-trebate-znati

https://my.clevelandclinic.org/health/body/25201-gut-microbiome