Bubreg
Bubrezi imaju izuzetno važnu ulogu u našem organizmu. Oni su zaduženi za uklanjanje različitih otrova iz tijela i reguliranje izlučivanja vode. Osim ove dvije temeljne funkcije, bubrezi obavljaju niz procesa čime utječu na cijeli organizam.
Bubreg je parni organ smješten ispod dijafragme s obiju strana kralježnice. Pravilan rad bubrega ima veliku važnost u cjelokupnom zdravlju organizma te je njihova najvažnija funkcija održavanje ravnoteže vode u tijelu. Usko su povezani s drugim vitalnim organima poput jetre, pluća ili srca, a pravilna će komunikacija organa održavati zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita te cjelokupnu dinamiku organizma.
Bolesti bubrega i simptomi
Uobičajeni prvi simptomi koji ukazuju na probleme s radom bubrega su poteškoće s mokrenjem (obično učestalo mokrenje ili peckanje pri mokrenju), promjena boje urina te bolovi u području mjehura ili bočno, koji se ponekad šire prema trbuhu. Ovi simptomi, pogotovo kada su u kombinaciji s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolesti, povećanim masnoćama u krvi ili pojavom anemije, mogu upućivati na bolest bubrega. Ukoliko se ignoriraju ili ne tretiraju pravovremeno, mogu dovesti do značajnih komplikacija i negativnih posljedica po opće zdravstveno stanje.
Odrasli ljudi obično mokre četiri do šest puta dnevno i to uglavnom danju. Povećana učestalost mokrenja, nemogućnost kontrole mokrenja, kao i napinjanje prilikom mokrenja su sve znaci potencijalnog problema s bubrezima. Pritom je bitno i obratiti pozornost na boju urina koja je kod zdravih osoba žute boje. Bez obzira na to što promjenu boje urina mogu uzrokovati razni lijekovi i hrana, svaka boja osim žute se ne smatra normalnom te je potrebno utvrditi uzrok promjene boje.
Bolovi koji su posljedica nepravilnog rada bubrega se mogu javiti na različitim područjima (mjehur, trbuh ili bočno) te je mjesto na kojem se javlja bol dobar pokazatelj vrste problema (bakterijska infekcija, bubrežni kamenac ili bolest bubrega).
Postoji mnogo bolesti bubrega koje sa sobom ne nose posebne simptome, ali kako bolest napreduje osoba primjećuje značajne poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u vidu mučnine, povećanog umora, poremećaja spavanja i smanjenog apetita. Nažalost, mnogo ljudi se javlja liječniku tek kad je bolest već značajno uznapredovala. Kao što je to slučaj s mnogim drugim bolestima, kod bolesti bubrega je od posebnog značaja dijagnozu postaviti na vrijeme čime se može uvelike povećati mogućnosti liječenja ili usporiti daljnje napredovanje bolesti.
Načini na koje možete održati zdravlje svojih bubrega:
- kontrolirajte krvni tlak jer je arterijska hipertenzija vrlo česti uzrok oštećenja bubrega,
- jedite zdravu hranu i pazite na težinu, izbjegavajte zamrznute gotove proizvode te hranu koja u sebi sadrže veliku količinu soli,
- pijte puno tekućine: 1,5-2 litre vode dnevno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi,
- ne pušite jer cigarete oštećuju bubrege i povećavaju rizik nastanka raka bubrega za 50%,
- puno se krećite i vodite aktivan život jer na taj način imate veću kontrolu nad arterijskim krvnim tlakom i tjelesnom težinom,
- kontrolirajte razinu šećera u krvi: rano otkrivanje i pravilno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega.
Osim što su čistači našeg organizma, bubrezi proizvode eritropoetin, renin i 1,25-dihidroksi- vitamin D3. Vodite računa o njihovom zdravlju jer brigom o bubrezima brinete o cijelom svojem tijelu. U Synlabu možete obaviti niz pretraga u ispitivanju zdravlja bubrega poput ureje i kreatinina, klirensa kreatinina, analize mokraće i proteina u mokraći kao i druge pretrage ovisno o indikacijama.
Laboratorijske pretrage
Jedna od osnovnih pretraga koju je moguće napraviti kako bi se na vrijeme otkrio problem u radu bubrega je analiza urina, pri čemu je posebno važno prepoznati na vrijeme prisutnost proteina u urinu kao nalaza koji često ukazuje na poremećaj u radu bubrega. Kako su bolesti bubrega nerijetko posljedica bolesti mnogih drugih organa (prvenstveno šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila), na temelju rezultata analize urina se utvrđuje potreba za eventualnim dodatnim pretragama kao što su urea i kreatinin u serumu, mikroalbuminurija i klirens kreatinina.
