Alergije: uzroci, simptomi, liječenje i prevencija

Što su zapravo alergije?

U nastavku vam donosimo kratki pregled osnovnih informacija o alergijama, uključujući pregled najčešćih vrsta alergija i njihovih uzročnika, dijagnoze i mogućih vrsta liječenja, kao i nekoliko savjeta za prevenciju i ublažavanje simptoma. 

Što su zapravo alergije?

Pojednostavljeno, zadaća našeg imunološkog sustava je borba protiv štetnih tvari. Kod osoba s alergijama, imunološki sustav prepoznaje tvar koja inače ne predstavlja rizik za organizam kao opasnu te ju napada, što se manifestira alergijskom reakcijom. Te tvari nazivaju se alergeni, a mogu uključivati pelud, različite namirnice ili dlaku kućnih ljubimaca.

Najčešće vrste alergija i njihovi simptomi

Postoji cijeli niz različitih vrsta alergija, a neke od najčešćih su:

• Alergija na pelud: pelud stabala, biljaka i trava može uzrokovati peludnu groznicu, koja se obično javlja u proljeće i ljeto.
• Alergija na hranu: gotovo bilo koja namirnica može biti alergen, a neke od najčešćih su mlijeko, jaja, kikiriki i drugi orašasti plodovi, soja i pšenica.
• Alergija na lijekove: reakcija na lijekove kao što su penicilin, Aspirin i ibuprofen.
• Alergija na ubode insekata: pretjerana reakcija na ubod pčele, ose, stršljena, komarca ili drugih insekata.
• Alergija na kućnu prašinu: reakcija na alergene, poput grinja, koji se nalaze u kućnoj prašini.
• Alergija na životinje: dlaka i perut kućnih ljubimaca, posebice mačaka i pasa, sadrži alergene koji mogu uzrokovati alergijsku reakciju u nekih ljudi.

Iz ovoga možemo primijetiti kako su vrste alergija jako raznolike, baš kao i njihovi simptomi. Najčešći simptomi sezonskih alergija na pelud mogu biti nalik prehladi - začepljen nos ili curenje nosa, kihanje i svrbež očiju. Alergija na hranu može uzrokovati simptome poput naticanja, osipa i mučnine. U najtežem obliku, alergijska reakcija može uzrokovati anafilaktički šok, stanje koje može biti opasno po život jer može uzrokovati poteškoće s disanjem i gubitak svijesti. 

Kako se liječe alergije?

Liječenje alergija uključuje različite pristupe, ovisno o vrsti alergije i simptomima. U slučajevima blagih alergijskih reakcija, često se koriste samo antihistaminici i dekongestiva (kapi za nos), kako bi se ublažili simptomi. U slučajevima jačih alergijskih reakcija, kada antihistaminici i lokalni kortikosteroidni pripravci za nos nisu djelotvorni, mogu se ordinirati druge vrste lijekova: kortikosteroidi u obliku tableta te inhalatorna terapija lijekovima. U slučajevima teških alergijskih reakcija, poput anafilaksije, potrebno je brzo liječenje hitne medicinske pomoći.

Dijagnoza alergija

Dijagnoza alergije vrlo je važna kako biste znali koju tvar morate izbjegavati u svojoj svakodnevici, čime ćete i smanjiti rizik za nastankom simptoma. Dijagnoza će biti od pomoći i u pronalasku optimalnog lijeka, ako za to postoji potreba. Dijagnoza alergija obično se postavlja na temelju simptoma i fizičkog pregleda. Važno je razgovarati s liječnikom o svojim simptomima i alergijama u obitelji kako bi se dobila precizna dijagnoza. Liječnik će najčešće uputiti pacijenta na daljnje pretrage za alergiju, kako bi se  identificirali specifični alergeni koji uzrokuju reakciju. 

Prevencija alergija i ublažavanje simptoma

Iako nije moguće potpuno izbjeći alergene, kao ni spriječiti nastanak alergije, ipak postoje neke mjere koje se mogu poduzeti kako bi se smanjio rizik od nastanka alergijskih reakcija:

Osnovni jedinstveni savjet koji vrijedi za sve vrste alergije je izbjegavanje izloženosti alergenima. Ako ste svjesni da ste alergični na neku tvar, trebali biste maksimalno izbjegavati kontakt s njome.

U slučaju alergije na pelud, pratite biometeorološku prognozu i izbjegavajte boravak na otvorenom između 10 i 17 sati, kada je koncentracija peludi najviša. Također, obratite pažnju na vrijeme prozračivanja doma, koje je najbolje učiniti nakon kiše, te izbjegavajte sušiti rublje na otvorenom za vrijeme cvjetanja alergena.

Kod alergije na kućnu prašinu i grinje, održavajte čistoću u kući, čisteći prašinu barem jednom tjedno. Savjetuje se i ukloniti namještaj koji u većoj mjeri nakuplja prašinu, kao što su tepisi, te zamijeniti tapecirani namještaj kožnim ili plastičnim. Također, vodite brigu o redovitom čišćenju klima uređaja, kao i održavanju čistoće radijatora.

Izbjegavajte aktivno i pasivno pušenje jer dim cigarete sadrži velik broj kemikalija koje mogu povećati rizik za razvoj alergijske astme, posebice kod djece.

Alergije su česte i mogu biti vrlo neugodne, ali s pravilnom dijagnozom, liječenjem i prevencijom mogu se učinkovito kontrolirati, što će omogućiti normalno funkcioniranje u svakodnevici.

Sadržaj iz ovog bloga informativne je prirode i nije zamjena za konzultacije i savjete liječnika.

Laboratorijske pretrage na više od 600 alergena možete obaviti u SYNLAB Hrvatska o većim panelima alergija pročitajte na poveznicama ALEX2 i ISACtest.

23 specifična alergena, nalaz se čeka do 3 dana.